LJUBAV, SMRT I SNOVI

Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi
LJUBAV, SMRT I SNOVI - Poezija, priče, dnevnici i jos po nešto
Tema "Za goste i putnike" - otvorena je za komentare virtuelnih putnika. Svi vi koji lutate netom ovde možete ostaviti svoja mišljenja o ovom forumu, postaviti pitanja ili napisati bilo šta.
Svi forumi su dostupni i bez registracionog naloga, ako ste kreativni, ako volite da pišete, dođite, ako ne, čitajte.
Molim one, koji misle da im je nešto ukradeno da se jave u temama koje su otvorene za goste i putnike, te kažu ko, šta i gde je kopirao njihovo.
Rubrika Erotikon je zaključana zbog dece i net manijaka, dozvolu za pristup tražite od administratora foruma !

Delite | 
 

 dr.Slobodan Tomović

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
besherat

avatar

Ženski
Broj poruka : 5101
Datum upisa : 18.03.2009

PočaljiNaslov: dr.Slobodan Tomović   20/5/2010, 8:41 pm

Rođen je 1929 g. u Mateševu, Crna Gora. Gimnaziju je završio u Nikšiću.
Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, odakle je bio udaljen, a potom i na Teološkom fakultetu, takođe u Beogradu. Posle tri godine vraćen je na Filozofski fakultet. Diplomirao 1956. sa odličnom ocjenom. Na istom Fakultetu, posle mnogo ideoloških peripetija, odbranio doktorsku disertaciju na Njegoševoj filozofiji 1973. god. Posljedice ove presude trajale su gotovo dvije decenije, te Tomović nije mogao dobiti zaposlenje, osim u provinciji. Postao je redovni profesor Univerziteta 1977., a bio je i ministar vjera Republike Crne Gore 1993. Glavni i odgovorni urednik “Enciklopedije Njegoš", objavljene 1999. godine i prevedene na engleski jezik. Autor ogromnog broja značajnih knjiga, studija, eseja, rasprava.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum...7&id=107379

Djelo Slobodana Tomovića već odavno ima dimenzije bogate i raznovrsne biblioteke. Na njenim policama nedavno se pojavila filozofova zaokružena intelektualna autobiografija, pod jednostavnim naslovom: „Moja filozofija“. Riječ je o malom atlasu velikog svijeta Tomovićevih ideja. Između njegovih korica dati su presjeci tematskih kontinenata autorovih interesovanja. Knjiga je podijeljena na šesnaest cjelina: Susret sa marksizmom, Pokušaj stvaranja filozofskog sistema, Njegošologija, Vrijednosti moralne tradicije, Apsurdna literatura, Jesmo li sami u svemiru, Bog je stvorio život, Teorijsko saznajni ogledi, Hristos moja istina, Filozofija otkrovenja, Lična eshatologija, Imanuel Kant, Teleologija istorije, Dramski radovi i Sentence. – Studija „Moja filozofija“ ima za cilj da na sažet način istakne presjek mojih teorijskih stavova i pogleda na svijet, ukazujući na njihovo jedinstvo i konzistentnost, zapisuje Tomović u predgovoru.

„Moja filozofija» otvara se autorovim filozofskim kredom - uvodnom besjedom na Prvom kongresu filozofa Jugoslavije, održanom u Herceg-Novom 1988. godine, a zatvara popisom Tomovićevih djela, svrstanih u deset kategorija: troknjižje originalnih filozofsko-prirodno-naučnih hipoteza „Sami smo u svemiru“, „Bog je stvorio život“, i „Filozofija vremena“; filozofsko-literarni dvojac „Junak apsurda“ i „Kafka – vizionar novog svjetskog poretka“, filozofsko-bogoslovsko trojstvo „Hristos moja istina“, „Filozofija otkrovenja“ i «Istina o istini»; filozofsko-istorijsko-pravni diptih „Kraj istorije“ i „Novi adam“; sekcija filozofsko-etičkog karaktera „Pravo i pravda“, „Esej o čojstvu“, „Likovi antihrista u literaturi Dostojevskog“ i „Moralna tradicija Crnogoraca“; univerzitetski uybenici i priručnici „Osnovi teorije saznanja i logike“i „Kant - filozof jevanđeoskog duha“; posebna izdanja „Slovo o vremenu“, „Kauzalno porijeklo suprotnih pojava u prirodi“,“Pod lupom (usputne refleksije)“ i „Kroz svijet ideja“; monografski triptih „Vojvoda Miljan Vukov“, „Vojvoda Marko Miljanov“, „Vojvoda Gavro Vuković“; njegošološka grupa „Komentari Luče Mikrokozma“, „Komentari Šćepana Malog“, „Komentari Gorskog vijenca“, „Njegoševa Luča“, „Njegoševa filozofija prirode“, „Vječna zublja Njegoševa“, Filozofsko-bogoslovski pojmovnik Njegoševog djela“; drame „Satana protiv Boga“, „Velika revolucija“,“Pilatov povratak“, „Sveti Jovan Krstitelj“, „Sudije“, „Prethodnica Uljanova“, „Mit o velikom bratu“, „Josifova braća“, „Praznina“, „Trauma“, „Šoepan I“, „Sizif“, „Sokrat i majstor“, „Neron – car i pjesnik“, „Njegoševa potonja ura“, „Kralj Nikola“, „Protokol“. „Moja filozofija“ će zato čitaocima poslužiti i kao vodič kroz biblioteku Tomovićevih djela.

- Svoje filozofsko shvatanje Boga, prirode, društva, kao i saznanja posljednjih osnova stvarnosti izložio sam u okviru nekoliko originalnih hipoteza, svakoj od vlastitih hipoteza posvetio sam jednu ili više knjiga:. Hipoteza apsolutne unikalnosti živih bića u Vasioni (Sami smo u svemiru), Hipoteza teorijske identičnosti istovremenog i uzastopnog (kontinuiranog) postanja organskih vrsta; Vrijeme kao pojmovna mjera (odrednica) bezvremenog protoka kosmičke energije (Filozofija vremena);. Teleologija istorije (Kraj istorije, Novi Adam); Racionalizovana eshatologija (O besmrtnosti duše; Hristos moja istina);. Saznanje istine u fokusu determinisane adekvacije logičkog suđenja i religioznog iskustva. (Istina o istini; Osnovi teorije saznanja i logike). Svi moji apstraktno-teorijski zaključci su autohtoni. Logička povezanost i njihova konsekventnost neka odluči o valjanosti ovog metoda, naglašava Tomović i zajključuje: „Ma o čemu da sam razmišljao i knjige pisao, njihov sadržaj nikada nijesam spustio ispod nivoa principa, zbog toga one čine jednu uređenu cjelinu. Ne strepim da će buduće vrijeme urušiti moje krugove, jer nijesu na pijesku crtani“.

Iako je još dvije knjige pripremio za štampu („O sebi i svom vremenu“ i „Svi moji svjetovi“), Slobodan Tomović se uzda u Gospoda da još nije završio svoje djelo.

____________________________________________
"Poezija je samo trag zivota.
Plamti li tvoj zivot, poezija je samo pepeo plamteceg zara."

Leonard Cohen
Nazad na vrh Ići dole
besherat

avatar

Ženski
Broj poruka : 5101
Datum upisa : 18.03.2009

PočaljiNaslov: Re: dr.Slobodan Tomović   20/5/2010, 8:46 pm

Čitala sam " Svetog Jovana Krstitelja ", " Junaka apsurda "- koje je vrhunsko djelo i citate sam već postavila ovdje na forumu u dodacima uz lektiru, a sada čitam " Vječnu zublju Njegoševu ". Zaista, veliki mislilac.

____________________________________________
"Poezija je samo trag zivota.
Plamti li tvoj zivot, poezija je samo pepeo plamteceg zara."

Leonard Cohen
Nazad na vrh Ići dole
besherat

avatar

Ženski
Broj poruka : 5101
Datum upisa : 18.03.2009

PočaljiNaslov: Re: dr.Slobodan Tomović   20/5/2010, 8:50 pm


____________________________________________
"Poezija je samo trag zivota.
Plamti li tvoj zivot, poezija je samo pepeo plamteceg zara."

Leonard Cohen
Nazad na vrh Ići dole
besherat

avatar

Ženski
Broj poruka : 5101
Datum upisa : 18.03.2009

PočaljiNaslov: Re: dr.Slobodan Tomović   26/5/2010, 7:35 am

SLOBODAN TOMOVIĆ : „ VJEČNA ZUBLJA NJEGOŠEVA“

Pjesnika je njegov urođeni osjećaj za fantastično, najčešće odvodio tamo, gdje je ljudska svijest apaprahovana od svoga ljudskog i društvenog korijena, hipostazirana u biće za sebe, preobražena u metafizičke i metempiričke vizije stvari.
Vrijedno je istaći da je, u svim stvarima, Njegoš daleko nadrastao svoju društveno – funkcionalnu obavezu, da žarom pjesničkog oduševljenja objasni, opravda ili profesionalno odbrani principe one vjeroispovijesti, u čijem se zvanju nalazio, iako su oni imali snažan vaspitni uticaj na njegovo intelektualno formiranje. Izgleda da je pjesnik u mnogim stvarima daleko jače ispoljio paganski i nehrišćanski način razmišljanja od onoga koji bi mu, po funkciji vaspitavanja, normalno pripadao. Većina simbola, ima čisto predhrišćanski prizvuk i čak nominalno odgovara predstavama antičkog kulta.
( 11 str.)

Ima dovoljno znakova da je ideja beskrajnosti i beskrajnog prostora zaokupljala Njegoša još prije nego što je bio u stanju da sredi i donekle sistematizuje svoje osnovne misli o prirodi.

( 13 str.)

Širina pjesnikovog pogleda ogleda se još u tome što su ključne misli o ovoj temi koncentrisane tako kako bi bila jače naglašena malenkost poznatih nebeskih tijela u odnosu na ogromni i neshvatljivi svemir.
Pjesnik je pravilno uočio da pojedini svjetovi, koji našem umu izgledaju zastrašujuće veliki, čine sićušne, kaplje, beznačajno mala zrnca, bačena u bezdan kosmičkog prostora. „ Njegoš prikazuje kosmos na raznim mjestima svojih djela, kao bezbroj živih svjetova koji, u svom kruženju, ma kako bili veliki, izgledaju prema bezmjerju prostora kao uzvitlana zvjezdana prašina“, ističe Pero Slijepčević. Tu se jasno zapaža pjesnikova namjera da relativiziranjem veličina poznatih
nebeskih tijela bolje predoči, dočara čitaocu ogromne proporcije vasione.
( 24 str.)

____________________________________________
"Poezija je samo trag zivota.
Plamti li tvoj zivot, poezija je samo pepeo plamteceg zara."

Leonard Cohen
Nazad na vrh Ići dole
besherat

avatar

Ženski
Broj poruka : 5101
Datum upisa : 18.03.2009

PočaljiNaslov: Re: dr.Slobodan Tomović   26/5/2010, 7:35 am

Njegoševa priroda nije samo ogromna, već i stravična u svojoj prostranosti, upravo takvih razmjera da se pred njenom veličinom čovjek i sve postojeće osjećaju inferiorni, podliježu osjećaju malenkosti koje se graniči sa ništavilom, neegzistencijom.
(25 str.)

Preimućstvo je poezije već u tome što ona ne predira za naučno rješenje zagonetke prostora, nego samo reljefno i metaforično ukazuje na neshvatljivost prirodnih granica koje, navodno, kao takvi treba da pokažu besprijekorni smisao tvorčevih planova u prirodi. Mistifikacijom ovog pitanja pjesnik je postigao sugestivnu sliku beskraja. Figurativno i simbolično izražavanje, kad se tiče svemirskih problema, često postiže veće dejstvo na svijest čitalaca nego što je to u stanju da učini bilo koja naučna šema. U tome je značaj poetske riječi: Čak i kad je obojena eshatološkim i biblijskim motivima, ona praktično ni tada ne gubi moć uticaja na uobrazilju čitalaca.

( 27 str. )

Misleći istovremeno na beskrajnost, kako Boga tako i prirode, sličnim idejama pjesnik je jasno stavio do znanja da je razum čovjekov u principu nedovoljan, kratak da omogući uvid u takve prostrane razmjere kao i pored ovog kosmološkog agnosticizma, samo reflektiranje na probleme ove vrste iziskuje nadprosječnu angažovanost duha i mišljenja. Njegoš je svojom kosmogonijom i meditacijama o bezmjernosti vasione to pokazao nadrastajući naslijeđene predrasude i ideje o ograničenom svemiru.

( 30 str.)

____________________________________________
"Poezija je samo trag zivota.
Plamti li tvoj zivot, poezija je samo pepeo plamteceg zara."

Leonard Cohen
Nazad na vrh Ići dole
besherat

avatar

Ženski
Broj poruka : 5101
Datum upisa : 18.03.2009

PočaljiNaslov: Re: dr.Slobodan Tomović   26/5/2010, 7:36 am

Vrijedno je istaći da identifikacija stvoritelja sa pjesnikom, umjetnikom, nije slučajna nego je izraz Njegoševog najdubljeg uvjerenja da svako stvaranje predstavlja obilje snage, prelivanje te snage iz ustaljene kolotečine. Umjetnost, prema tome, nije ništa drugo do najviša manifestacija duhovnog obilja, a ko bi u tom pogledu polagao veće pravo na duhovno obilje osim Boga, prema tome i najveće pravo na naziv umjetnika, skulptora, pjesnika. Čini se, da izjednačavanje Boga sa umjetnikom i stvaranja sa umjetničkim djelom, osim toga što je proizvod određenih uticaja na Njegoševo literalno djelo, najviše ima za cilj d prikaže jednog Gospoda koji kao i svaki drugi istinski umjetnik nikada nije zadovoljan stvorenim, već vječito i iznova uvodi u život nove svjetove, stvara nova pjesnička i skulptorska djela. Prema tome, Njegoševa teologija je u suštini panestetska, što će reći u pukom raskoraku sa poznatim religioznim pravcima i uvjerenjima. Stvoritelj je neobuzdana kosmička snaga čiji akcioni umjetnički temperament ne može nikada biti iscrpljen; stvaranje je kontinuirani burni i dinamični proces: stvorenje, prije svega, djelo opšte estetske kontemplacije svojstvene Bogu kao bitne atribucije njegove prirode. Teologija ove vrste ne mora imati nikakav naučni značaj, ali i uz najdublji skepticizam prema religioznim temama ne može joj se osporiti originalnost, pravo na snažan umjetnički utisak.

( 78 str.)

Posljedice ovakvog tumačenja prirodnih zakona proističu iz već ustaljenog pjesnikovog uvjerenja da materija sama od sebe nije kadra ni sposobna da se uredi, konstituiše u organizovane predmete i svjetove. Prezir koji je Njegoš gajio prema svemu što potiče od materije, tjelesnosti, rasprostrtosti, nužno je uslovio metafizičku pretpostavku jednog vrhovnog zakonodavca koji svemu postojećem daje pečat svoje prisutnosti, kako s razlogom ističe dr. Vuko Pavićević.“ Uz predstavu o gnjilosti , inertnosti koju Njegoš dijeli sa religiozno – filosofskim misliocima prije njega i u njegovo vrijeme, mora nužno ići predstava o jednom nadmaterijalnom duhovnom principu koji materiji daje pokret, oblikuje je i stvara od nje sređen svijet, prirodu“.
Njegoš je u ovim pitanjima ostao konsekventan, jer kad je već posumnjao u sposobnost prirode i materije da svojim vlastitim silama prouzrokuju kosmička tijela i druge organizovane pojave, predstava o Bogu, kao univerzalnom skulptoru, nužno je proizišla iz prvobitnog negativnog stava prema materiji. Ipak, zanimljiva je ova pjesnikova univerzalna duša svijeta. Logos koji tvori i oblikuje svjetove, koji daje i propisuje zakone prirodi ne liči na neku hladnu matematičku inteligenciju, već predstavlja vatrenu energiju koja pokreće sve, kreira, daje život postojećoj prirodi kroz svjetlost, vatru i ognjene efekte. Iz ove naročite kosmičke duše zaiskrila je svjetlost na sve strane, prožimajući i nadahnjujući vatrenom energijom cjelishodnog kretanja postojeće materijalne mase, stavljajući tako u pokret ogromni kosmički mehanizam.

( 91 – 92 str. )

____________________________________________
"Poezija je samo trag zivota.
Plamti li tvoj zivot, poezija je samo pepeo plamteceg zara."

Leonard Cohen
Nazad na vrh Ići dole
besherat

avatar

Ženski
Broj poruka : 5101
Datum upisa : 18.03.2009

PočaljiNaslov: Re: dr.Slobodan Tomović   26/5/2010, 7:36 am

Doduše, ima puno mjesta koja bi se dala tumačiti kao da se božanstvo uvuklo u prirodu, na neki način razlilo, rasprostrlo u konkretne prirodne objekte; no, ovo opet, ne znači da je ono identično sa prirodom u smislu Spinozine supstancije. Pomenuta supstancija je zatvorena u svoje savršenstvo, okovana željeznim zakonom kauzalnosti, izvan nje nema ničeg drugog da bi je prouzrokovalo, ona je causa sui. Jer, ako je Bog, sam po sebi bio, a drugo, tj. priroda, nužno je njime prouzrokovana pošto „ bit po sebi već ništa ne može“ osim božanstva, to eksplicitivno znači da je Bog, kako u prirodi , tako i izvan nje, i da bez obzira što se može govoriti o tome da božanstvo predstavlja imanentnu harmoniju prirode, ne može mu se odreći transcendentna, metakosmička realnot. Pjesnik prihvata teocentrično shvatanje da je božanstvo prvi uzrok, pokretać, volja i nestvoreni dio prirode, koji daj eoblik, dušu, cilj konkretnim vidovima stvarnosti , a koje se na izvjestan način distancira od te stvarnosti, odnosno prirode, kao njen povlašćeni patron,organizator...

( 94 str. )

Njegošev omiljeni teološki način mišljenja dopušta mu da rszvije, ne baš originalnu, ali zanimljivu metafizičko – pjesničku viziju o usmjerenosti, svrhovitosti postojećeg. Sve pojave od sunca do „ svijetnjaka“, od atoma do beskonačnog nebeskog svoda, ravnjaju se prema nekoj opštoj uredbi. Ova uredba se s podjednakim pravom objektivira u načinu trajanja, plana, građe, najmanjih živih bića, kao i u najkrupnijim svjetskim procesima. Takozvanu univerzalnu dušu svijeta, pjesnik vidi podjednako u ritmičkoj pravilnosti kretanja planeta, zvijezda i zvjezdanih skupova kao i u cjelishodnoj građi najmanjih živih organizama.
Međutim, pored izrazitog afiniteta za finalistička i teološka rješenja ne bi se moglo reći da pjesnik stoji na ortodoksnim hrišćanskim pozicijama. On, prije svega, misli kao na ozakonjeni poredak u kome nema nepotrebnih i neregulisanih događaja. Ukoliko bi odstranili onaj tipični pjesnikov antropomorfizam, moglo bi se kazati da je za njega prevashodna ideja o nekoj vatrenoj duši svijeta, bez dubljeg oslonca u religioznoj ekstazi. Kao filozof metafizičar, pjesnik se u svim svojim bitnim razmišljanjima, umio ograditi, distancirati, od simplifikovane srednjevjekovne predstave neba i organizacije svijeta u cjelini.

( 96 – 97 str. )

____________________________________________
"Poezija je samo trag zivota.
Plamti li tvoj zivot, poezija je samo pepeo plamteceg zara."

Leonard Cohen
Nazad na vrh Ići dole
besherat

avatar

Ženski
Broj poruka : 5101
Datum upisa : 18.03.2009

PočaljiNaslov: Re: dr.Slobodan Tomović   26/5/2010, 7:37 am

Posljedice filosofskog stava da su duh i materija zasebne i od vječnosti protivuriječne suštine, prostiru se i na ljudske probleme. Ovdje, još određenije, pjesnik sprovodi ideju o nesavršenstvu materije suprotstavljanjem tjelesnih organa i njihovih funkcija duhovnom odnosno intelektualnom životu čovjeka. Duša je suprotna tijelu, okrenuta je prema višim tipovima stvarnosti, tijelo je niži oblik egzistencije. U nesavršenstvu tjelesnih organa leži razlog ništavila, prolaznosti , propadljivosti života , dok njegov integralni i neuništivi dio čini duša. Za tjelesnu stranu naše ličnosti, pjesnik izjavljuje, da je to „ okov fizičeski“, ili još plastičnije:
On je stručak slabi i nejaki
Za mah smrti samo iznikao
On je ručak gada puzećega.

( 99 str. )

Tijelo nije balast duši samo u etičkom, već i u gnoseološkom pogledu; ono spriječava dušu da upozna metafizički realitet bića zbog čega dokaze zemaljskih mudraca „ nepostojanost koleba užasna“. Čovjekovom umu nije dato da shvati, razumije smisao i realitet stvarnosti. Najzrelija saznanja u tom pravcu predstavljaju „ kroz mrake žedno tumaranje“. Ovaj gnoseološki skepticizam proističe iz a priori usvojene teze da ono što je fizičko i materijalno čini spoljašnji, efemerni okvir naše duhovne, intelektualne egzistencije. Ali to nije okvir koji stoji u harmoničnom odnosu, skladu sa duhovnom sadržinom; tijelo je nešto sasvim tuđe inkompatibilno, nametnuto našemu intelektualnom životu. Tijelo je teret, okov, tamnica duhu, koja ga uz druge patnje koje mu nameće, ograničava u elementarnoj potrebi da integralno i misaono doživi realitet svijeta.

( 105 – 106 str.)

____________________________________________
"Poezija je samo trag zivota.
Plamti li tvoj zivot, poezija je samo pepeo plamteceg zara."

Leonard Cohen
Nazad na vrh Ići dole
besherat

avatar

Ženski
Broj poruka : 5101
Datum upisa : 18.03.2009

PočaljiNaslov: Re: dr.Slobodan Tomović   26/5/2010, 7:37 am

Po svemu sudeći, pjesnik je oštro razlikovao nužne i slučajne posljedice u prirodi. Nužnost je pretpostavljao ondje gdje vladaju određena i od vječnosti determinisana prirodna pravila. Što se tiče slučajnosti ona se direktno suprotstavlja pomenutim pravilima. Nužno i slučajno čine zasebne kategorije pojava koje se međusobno isključuju ili podjednako pripadaju prirodi stvari, čine momenat njihove realnosti. Za nužnost je vezan poredak koji zakonomjerno ostvaruje dominaciju nad prostorom, to je božja djelatnost u smislu postepene kultivizacije svemira, dosljednog poštovanja jednom uspostavljenog reda. Slučajnost protivuriječi i Bogu i poredku, od nje dolazi sve što je nenužno, prolazno i razorno. Za pojam slučajnosti pjesnik vezuje svaki poremećaj, dezorganizaciju prirodnog stanja koje je samo po sebi moralo biti prožeto logikom „ premudre“ božanske uredbe. Ni Bog, dakle, nema moći da ukroti slučaj, naprosto zbog toga što slučaj prvobitno ne pripada poretku, već se samo miješa u poredak, unosi nered, disharmoniju.

( 121 – 122 str. )

Morao bi se sa dosta prava prihvatiti zaključak da je pjesnikov pogled u tajne neba i prirode usmjeren da zadovolji lični spekulativni – filosofski interes a da su ostali razlozi ipak podređeni ovoj glavnoj tendenciji duha. Mi ne možemo ignorisati činjenicu da je smisao za filosofiju nešto što se sa sobom nosi i osjeća, što se još u klici aktivnog duhovnog interesa pojedinca začinje, bez obzira na sazrijevanje, oblike modifikacije određenih misli, koje će se zavisno od mnogih okolnosti dalje razvijati.
U tom pogledu, po obimu interesovanja za misaone probleme još od rane mladosti, po intenzitetu želje da sazna osnovne tajne prirode, Njegoš nema premca u našoj literaturi. Kad se uzme u obzir ova beskrajna žudnja za dohvatom nečega što je prosječnom čovjeku nedostižno, onda nam jasnije biva zbog čega je pjesnik uložio odgovarajući trud da putem plastičnih slika, figura, konkretizuje rezultate svoga umovanja. Njegoš nije bio izrazito racionalni mislilac koji se služi preciznim naučnim instrumentima, već intuitivni, vizionarski duh, te nije čudo što je u svom nastojanju da razumije suštinu svjetske osnovice težio da svojim mislima, preokupacijama, pruži uvjerljivost konkretnih slika i simbola.
Na kraju, postavlja se pitanje, da li je slična sprega poezije i filosofije mogla dobiti drukčiji oblik realizacije od one koju je Njegoš dao, s obzirom da je poezija u tijesnom srodstvu sa figurativnim načinom izražavanja, a mitološki simboli imaju prednost da se mogu zahvalno upotrijebiti kao umjetničke figure, sredstvo književnog izraza.

( 136 str. )

____________________________________________
"Poezija je samo trag zivota.
Plamti li tvoj zivot, poezija je samo pepeo plamteceg zara."

Leonard Cohen
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: dr.Slobodan Tomović   

Nazad na vrh Ići dole
 
dr.Slobodan Tomović
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» dr.Slobodan Tomović
» SLOBODAN TOMOVIĆ: " JUNAK APSURDA "
» Slobodan Brankovic
» Slobodan Selenić
» Slobodan Markovic-Libero Markoni

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
LJUBAV, SMRT I SNOVI :: Složeno na policama- piše se u temama ispod naslovne :: Veliki pisci-
Skoči na: